Nuklearni reaktori zastareli, katastrofa gotovo neizbežna – Evropi bi se mogla dogoditi Fukušima !


IZVJEŠTAJ o izdržljivosti nuklearnih elektrana u Europi, koji je Europska komisija obećala objaviti još prije nekoliko mjeseci, još uvijek nije ugledao svjetlost dana. Mnogi vjeruju da je tome tako jer su zaključci izvještaja poprilično zastrašujući, što se i potvrdilo nakon što je njemački list „Die Welt“ objavio najvažnije zaključke ispitivanja izdržljivosti koji su pokazali kako scenarij koji je prije više od dvadeset godina pogodio Černobil, ili pak nedavno Fukushimu, nije nevjerojatan niti u Europi.

Prema pisanju Die Welta, zaključci studije zaista su zastrašujući – Samo u zemljama Europske unije trenutno postoji 68 nuklearnih elektrana s ukupno 134 atomska reaktora. Pribroji li se tom broju i broj nuklearki izvan zemalja Europske unije, dolazimo do brojke od oko stotinu opasnih nuklearki. Velika većina elektrana unutar Europske unije još uvijek, čak ni nakon 20 godina od tragedije u Černobilu, nije provela sve potrebne sigurnosne mjere.

Fukushima se može dogoditi Europi

Drugi zaključak studije jest da nuklearke, posebno one u Finskoj i Švedskoj, imaju toliko loš sustav zaštite od prirodnih katastrofa, da bi mogle izazvati neviđenu katastrofu u slučaju nestanka električne energije ili pak otkazivanja sustava za hlađenje. Upravo se to dogodilo u Fukushimi.

Jochen Stay je glasnogovornik nevladine udruge protiv atomske energije „Ozračeni“ i on tvrdi kako je stanje u europskim nuklearkama još mnogo gore nego što će to pisati u izvješću Europske komisije. Jer njegova je organizacija ustanovila kako golemu većinu europskih nuklearki zapravo uopće nisu provjerili nezavisni stručnjaci, piše Deutsche Welle.

Ispitivanje koje je provela Europska komisija obuhvaćalo je i pitanje kako bi nuklearke izdržale prirodne katastrofe. Osobito kod elektrana u Francuskoj je utvrđeno kako mnoge ne bi izdržale poplavu, a kod gotovo svih – uključujući i one u Njemačkoj – utvrđeno je kako nisu pripremljene da u slučaju potresa automatski spriječe moguću katastrofu.

Kako piše Die Welt, Europska komisija je došla do zaključka kako bi vlasnici nuklearnih elektrana smjesta trebali uložiti na milijarde eura kako bi barem donekle povećali sigurnost nuklearnih elektrana u Europskoj uniji. Milijarde eura koje, u današnje doba krize, rijetko koja zemlja može izdvojiti.

Incident u francuskoj nuklearki Penly

Podsjetimo, početkom travnja ove godine dogodio se veliki incident u francuskoj nuklearki Penly, koji je podigao na noge sve europske stručnjake. Na jednom od reaktora izbila su dva manja požara, a reaktor se automatski ugasio. Prilikom nesreće došlo je do curenja radioaktivnih materijala u primarni vodeni sustav reaktora iznadnormalnih vrijednosti. Hitno su poduzete predviđene mjere koje su smanjile tlak i temperaturu vode u primarnom sustavu što je smanjilo ispuštanje radioaktivnosti unutar reaktora napredviđene dopuštene vrijednosti. Voda s povišenim sadržajem radionuklida uspješno je prikupljena u za to predviđene sustave.

Reaktori zastarjeli, katastrofa neupitna?

Istraživanje stručnjaka za nuklearnu energiju provedeno u travnju pokazalo je da je više od 80 posto svjetskih nuklearnih elektrana zastarjelo, odnosno u pogonu je već više od 20 godina. Kao i sve drugo, tako i nuklearke imaju svoj životni vijek, upozoravaju stručnjaci, a većina svjetskih već su odavno trebale biti „zakopane“.

Prošlo je više od godine dana od katastrofe u Fukushimi, a incidenti, poput ovog u Francuskoj, sve su učestaliji i ukazuju na ozbiljan problem. Stručnjaci se slažu, nuklearne elektrane starije od 20 godina treba zatvoriti. Najveći problem je u tome što gotovo cijeli svijet električnu energiju crpi upravo iz opasnih nuklearki. Ipak, između ekološke katastrofe i nedostatka električne energije, svjetske vlasti najčešće, nažalost, biraju ovo prvo.


ARHIVA : Bivša vlast na čelu sa Demokratskom strankom i zloglasnim Božidarom Đelićem htela je da uništi Srbiju gradnjom nuklearki.Na sreću svih nas koji smo se energično i glasno usprotivili tome nije došlo do ukidanja Moratorijuma na gradnju nuklearki u Srbiji.Podsećamo da su nuklearke prevaziđen izvor dobijanja energije,veoma rizičan i opasan po zdravlje ljudi i životnu sredinu te zato projektantske firme angažovane na gradnji nuklearki nude ogromne provizije,merene stotinama miliona evra,onima koji izdejstvuju verifikaciju zainteresovane države za gradnju nuklearki.Visina provizije isplativa je za investitora jer vrednost projekta gradnje neke nuklearke se kreće oko 8-10 milijardi evra.

ĐELIĆ: PREISPITATI MORATORIJUM O NUKLEARKAMA

Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić kaže da bi Srbija trebalo da preispita moratorijum o gradnji nuklearnih elektrana.
On je podsetio da je još uvek na snazi moratorijum koji je, posle nesreće u Černobilju, usvojila tadašnja vlada SFRJ.

Đelić je rekao da bi, budući da nuklearna postrojenja predstavljaju najjeftniji i najčistiji način proizvodnje električne energije, kroz otvaranje široke javne rasprave odluku o moratorijumu trebalo preispitati.

„Vlada Bugarske je, uprkos problemima koje ima sa nuklearnom elektranom Kozloduj, već donela odluku o izgradnji još jednog sličnog postrojenja, podsetio je on.

Đelić je i najavio da će uskoro biti usvojena Strategija o energetskoj efikasnosti, kao i da će se revidirati već postojeća Strategija o energetici.
Ministar energetike iznenađen Đelićevim predlogom

Strategija razvoja energetike do 2015. godine, koju je usvojila Vlada Srbije, ne predviđa izgradnju nuklearnih elektrana, kaže ministar rudarstva i energetike Aleksandar Popović i dodaje da bi o Zakonu o zabrani gradnje nuklearnih elektrana, donetog u vreme SFRJ zbog ekoloških razloga, trebalo konsultovati i Ministarstvo za zaštitu životne sredine.

On navodi da je iznenađen Đelićevom inicijativom, jer od formiranja vlade nije bilo reči o ukidanju moratorijuma.

Od uvođenja moratorijuma na njihovu izgradnju pre 21 godine, u Srbiji nije razmatrana mogućnost dobijanja nuklearne energije. Stručnjaci međutim kažu da je izgradnja nuklearki realnost, jer su zalihe uglja u zemlji dovoljne za još 50 do 60 godina.

Sa hroničnim nedostatkom energije i uvozom koji će se u narednim godinama samo povećavati, Srbija mora da razmišlja kako će to prevazići i da u obzir uzme i gradnju nuklearnih elektrana, kaže stručnjak za energetiku Zorana Mihajlović Milanović.

Prema njenim rečima, argument za neizgradnju nuklearke da bi se zemlja zaštitila od eventualnog akcidenta ne stoji, jer Srbija u prečniku od 100 kilometara oko nje radi 10, a u krugu od 400 kilometara još 20 nuklearnih elektrana i svaki strah od rada sopstvene elektrane je bespredmetan.

Mihajlović Milanović je ocenila da bi Ministarstvo energetike trebalo da kaže kakva je energetska strategija Srbije u narednih 30 godina, dodajući da je za zemlju najvažnije da budu zadovoljene energetske potrebe i da ne bude zavisna od uvoza energije.

Bugarska ima NE Kozloduj, u kojoj rade dva bloka ukupne snage 2.000 megavata i planira izgradnju još jedne, u Mađarskoj radi NE Paks, sa 4 bloka snage 1.910 megavata, dok NE od po 700 megavata imaju Slovenija i Rumunija, koja planira gradnju još dva bloka u NE Černavoda.

Izgradnja megavata nuklearne elektrane košta 1,8 miliona dolara i nešto je skuplja od izgradnje termoelektrane, koja košta 1,3 miliona dolara po megavatu, ali je zato svaki proizvedeni kilovat u njoj skoro upola jeftiniji. Troškovi proizvodnje kilovata u nuklearnoj elektrani košta dva centa, u termoelektrani na ugalj 3,5 centi, na mazut 4 centa, a na gas 3 centa.

Osim cene kilovata, druga najveća prednost nuklearki je ta što su emisije ugljen dioksida minimalne, dok je glavni nedostatak problem skladištenje radiokativnog otpada, za koji nije nađeno rešenje do danas. Period poluraspada radioaktivnih elemenata je i do 40.000 godina.
Institut Vinča : Izgradnja nuklearne elektrane političko pitanje

Čelni ljudi Instituta za nuklearne nauke Vinča smatraju da je pitanje izgradnje nuklearnih elektrana političko pitanje i da tek kada država donese svoj stav o proizvodnji nuklearne energije, stručnjaci treba da se bave tim pitanjem.

Svetski moćnici, procenjuju neki naši stručnjaci, podstiču gradnju nuklearnih postrojenja zbog manjka nafte i gasa, sa kojima se sve više suočavamo.

Ako država odluči da ukine moratorijum star dve decenije, nuklearka bi u Srbiji mogla da nikne za desetak godina, procene su ljudi iz struke. Zapad bi nam, verovatno, odobrio povoljne kredite za ovaj posao, kako bi se i naša zemlja uključila u svetske energetske trendove, a naš najveći problem u izgradnji i radu nuklearne elektrane jeste nedostatak stručnih kadrova.

Stručnjaci kažu kako nuklearke jesu opasne, ali – čiste i jeftine. A znatna je razlika između savremenih postrojenja i onih koja su građena pre nekoliko decenija. Novi nuklearni reaktori neuporedivo su bezbedniji.

U Evropi, bez Rusije postoje 173 nuklearne elektrane i još četiri su u izgradnji, a govori se da će uskoro nuklearna energija zadovoljavati čak 30 odsto potreba Evrope za energijom. Čelnici EU na poslednjem samitu dogovorili su se da se energetska politika usmeri ka „čistijim“ izvorima energije kako bi se smanjila emisija štetnih gasova. Najveći protivnici su Francuska, koja čak 78 odsto energetskih potreba podmiruje iz nuklearnih elektrana, i Poljska, koja više od polovine neophodne energije dobija iz fosilnih goriva. U svetu se trenutno grade 24 nuklearne elektrane, od čega većina u Aziji.

Advertisements

Ostavite komentar

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s