MARGARIN – Bacite ga i uzmite maslac!

Margarin se pojavio na svjetskoj sceni 1869. godine, konstruiran kao jeftina zamjena maslaca za radničku klasu. Margarin, međutim, nema ništa zajedničko sa maslacem. Otkako je ratarstva na zemlji, čovjek je upotrebljavao maslac kao prirodnu, hranjivu i zdravu namirnicu. Margarin je nešto sasvim drugo, potpuno neprirodan, nejestiv i štetan proizvod koji se nikako ne bi trebao nazivati prehrambenom namirnicom.

Margarin se proizvodi od biljnih ulja. Visoka temperatura u procesu prešanja ulja uništava antioksidanse u uljima te nastaju slobodni radikali koji mogu izazvati velika oštećenja u stanicama i povećati rizik od raka. Zatim se na brutalan kemijski način ulja stvrdnjavaju, postupkom hidrogenacije ili esterifikacije. U ovim postupcima se koriste opasne kemikalije čiji se ostaci nalaze u gotovom proizvodu na policama naših dućana. Velik problem je u tome što i hidrogenacija i esterifikacija dovode do promjena molekula masnoće u oblike kojih uopće nema u prirodnim masnoćama, te su potpuno nepoznate našem metabolizmu. U postupku hidrogenacije, ulje se obrađuje hidrogenom uz pomoć nikla kao katalizatora. Uslijed ovog procesa dolazi do stvaranja trans masti koje su dokazano vrlo štetne za zdravlje. Industrijske trans masti povećavaju rizik od dijabetesa, raka, kardio vaskularnih bolesti te oštećenja fetusa. Osim u margarinu, nalaze se i u nekim vrstama kupovnih peciva, keksa i kolača, sladoleda, čokolade i čipsa.

Esterifikacija je razbijanje molekula masnoća i njihovo ponovno spajanje po principu slučajnosti, uz pomoć natrijevog metilata. Ovdje se ne stvaraju trans masti, ali masnoće koje nastaju se potpuno razlikuju od prirodnih masnoća i našem su tijelu neprepoznatljive. Kako masnoće sudjeluju u cijelom nizu važnih biokemijskih procesa u tijelu, tako ove izobličene masnoće izazivaju razne poremećaje i dovode do bolesti. Npr. stvrdnuto palmimo ulje, čest sastojak margarina, može pridonijeti stvaranju tromboze (stvaranje ugrušaka u krvotoku).

Prelaskom u čvrstu konzistenciju, ulja užegnu i imaju toliko neugodan i intenzivan miris da se ovo mazivo (buduci margarin) mora ispirati parom. Ovaj se produkt izbjeljuje uz pomoć kaustične sode i kemijskih sredstava za izbjeljivanje kako potrošači nebi vidjeli njegovu sivu boju. Ukoliko je vitamina i minerala preostalo nakon stvrdnjavanja ulja, ovaj zadnji proces ispiranja i izbjeljivanja ih svakako potpuno uništava. Ostaje bezlična masa kojoj se na kraju dodaje umjetan okus i boja maslaca.

Ostaci slijedećih opasnih kemikalija koje se mogu naći u gotovom proizvodu margarinu:
• ekstrakcijski benzin heksan, u odredenoj količini eksplozivan, oštećuje živce
• aceton, zapaljiva tvar, štetan za mozak i živce
• fosforna kiselina, jaka i opasna kiselina
• kaustična soda
• metal nikl kao katalizator kod hidrogenacije
• metanol (stvara se od natrijevog metilata kod esterifikacije)
• izbjeljujuća sredstva
• PHA poliaromatski ugljikovodici (jedna od najjačih kancerogenih tvari)

Dio ovih kemikalija se upotrebljava u procesu proizvodnje, a dio se stvara kao rezultat kemijskih reakcija u procesu proizvodnje. Jedan dio kemikalija dolazi čak sa brodova za transport sirovina jer se u istim tankovima prevoze kemikalije (primjerice razna kemijska otapala) i ulja od kojih se pravi margarin. Sve više znanstvenih studija pokazuje vezu između konzumacije margarina i alergije, ekcema, astme, alergijskog začepljenja nosa i ulceroznog kolitisa u djece (1-5).

Kako margarin sadrži previše omega-6 masnoće iz biljnih ulja, pridonosi neravnoteži između naše konzumacije za život važnih grupa masnih kiselina – omega-3 i omega-6. Neravnoteža između ove dvije skupine masnoća je uobičajena baš zbog prevelikog unosa omega-6, a koja se nalazi u velikom broju industrijski obrađenih namirnica i biljnih ulja, dok omega-3 masne kiseline nalazimo samo u plavoj ribi, mesu životinja koje prirodno pasu i jajima koka koje se slobodno kreću i same nalaze svoju hranu. Neravnoteža (višak omega-6) izaziva upalne procese u tijelu te je uzročnik mnogih bolesti modernog čovjeka.
Margarin je dakle, potpuno neprirodan proizvod, prepun opasnih kemikalija, brutalno manipuliran na molekularnom nivou te sadrži masnoće strane ljudskom organizmu. Nedavno je moj kolega napravio eksperiment ostavivši poveći komad margarina i isti toliki komad maslaca vani u prirodi. Maslac je vrlo brzo nestao jer je postao hrana raznim kukcima, mravima, insektima i brojnim mikroorganizmima koji se nalaze u prirodi. Margarin je mjesecima ostao netaknut. Nijedno živo biće nije toliko glupo jesti ovo mazivo osim čovjeka.

Naravno, proizvođači margarina ništa od navedenog neće priznati jer su u pitanju ogromne milionske zarade. Biljna ulja koja se koriste za proizvodnju margarina su bagatelno jeftina pa se ovi proizvodi isplate. U Švedskoj čak profesori pri “Livsmedelsverket” (Državna služba za prehrambene namirnice) primaju ekstra plaću od strane margarinske industrije kako bi promovirali ovo nejestivo mazivo kao super zdrav proizvod. Na žalost, novac upravlja svijetom i ljudima, ali polako će se i to promijeniti. Moć je ipak u rukama potrošača jer svaki pojedinac odlučuje gdje će uložiti svoj novac. Zato, kupujte maslac, a margarin izbjegavajte pod svaku cijenu!

Advertisements

2 mišljenja na „MARGARIN – Bacite ga i uzmite maslac!

  1. Ja sam izbacila margarin iz ishrane pre nekoliko godina i svim prijateljima tako i savetujem. Kuvala sam instant pire i stavila margarin u vodu koja je ključala. umesto da se rastopi samo se razvukao kao žvaka prilikom mešanja. Nikada više nisam unela margarin u kuću.

    Sviđa mi se

Ostavite komentar

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s