EU: Odustaje se od zabrane sadnje neregistrovanim semenjem

Nakon povika mnogobrojnih aktivista i napisa po medijima o tome da Europska komisija planira predložiti oštre kazne za sve koji u svojim vrtovima žele saditi neregistrirano biljno sjeme, stigao je demanti iz Bruxellesa u obliku predstavljanja prijedloga direktive. Brifingu povjerenika Europske komisije za zdravlje i zaštitu potrošača Tonija Borga nazočila je Lada Stipić-Niseteo.

  • Jeste li i vi pali na ovu glupost oko sadnje paradajza i mrkve?

    Cijela ova galama oko „europske“ ili „briselske“ zabrane uzgoja domaćih vrsta biljaka u domaćim vrtovima od domaćeg sjemena slavno je tresnula u vodu već na prvom službenom koraku, objavi stvarnog (naglasak na stvarnome!) sadržaja prijedloga paketa Europske komisije kojim bi se sedamdesetak postojećih uredbi zamijenilo s njih pet, zakoni se uskladili, osuvremenili, poboljšali, pojednostavnili i postali razumljivijima. U prijedlogu je i sugestija članicama da se svako muljanje kažnjava i to punim iznosom nezakonito stečene zarade.

Kazne samo ako nekoga otruju

I, zamislite, mali su vrtovi pošteđeni „diktature Bruxellesa“ jer su izuzeti iz ovih zakona, to uključuje i mikrotvrtke, one do pet zaposlenih, dakle male vrtlare… s jedinim izuzetkom od pravila izuzeća da će kazneno odgovarati budu li kršili pravila sigurnosti i ispravnosti hrane, dakle otrovali nekoga. Opet udar Bruxellesa na male poljoprivrednike jer im brani prodavati lažnjake.

Kobasice koje to nisu

Svojevremeno, u Velikoj Britaniji, utvrdi bizarnog euroskepticizma, nadigla se graja da je EU zabranila „njihove kobasice“. Čak se i današnji gradonačelnik Londona hvasta da je za svojih briselskih dopisničkih dana na ovaj način iskrivljavao činjenice, valjda da u tabloidu izgledaju bolje, a neinformirano je stado i onako lako zavarati. Elem, odvratni je Bruxelles zabranio kobasice zvati kobasicama jer nisu bile kobasice. Kobasica, po pravilima EU, sadržava najmanje 50 posto mesa, a engleske su unutra imale svega osim njega.

Valjda ljudi nisu navikli na dobro, pa su ih mediji (i gazde im) trebali zaštititi od izvolijevanja da im se u kobasi nađe i ponešto govedine. Ista je priča bila s čokoladom koja je, po pravilima EU, čokolada samo ako sadrži kakao, u protivnom je šećerna tabla…

Prijedlog Europske komisije

  • Hoće li cijela Europa uskoro morati jesti istu hranu?

Vratimo se na današnji paket prijedloga. Prijedloga koji će ići prvo na Vijeće EU, u države članice, a ne na Europski parlament, kako se javljalo ovih dana. Na Vijeću će prolaziti filtar država članica, a na kraju će ga, dobro prečišćenog, izglasati ministri kvalificiranom većinom, ne bude li suglasnosti prije, na pripremnim sastancima. Glasat će i hrvatski ministar poljoprivrede. Tek kad ga se obradi na Vijeću, prijedlog novih uredbi će otići na potvrdu u Europski parlament, tamo prolaziti rasprave, možda biti popraćen posebnim raportom i ne svidi li se zastupnicima, moraju se uskladiti s Vijećem i naći kompromis. Tek tada su zakoni spremni za primjenu. I bit će veoma fino usklađeni da ne bi bilo nekog „čitanja među redovima“ ili rupe za eskiviranje.

Možda sve ovo izgleda kao dosadno nabrajanje „birokratskih procedura“, no stvar je onakva kakva jeste. Propisi se jednako rade i u državama članicama. Na kraju, sve je skrojeno za očuvanje javnog zdravlja, a da se ne bi dogodili skandali. Procedura unutar EU-a sadrži isto sigurnosne mehanizme od aplikacije gluposti ili štetnog akta kao što ih ima i uloga nevladinih organizacija i udruga, od zelenih pa do interesnih udruženja proizvođača sjemena, isprepadanih od konkurencije i pomisli da će morati plaćati za registraciju i znanstvenu potvrdu ispravnosti svojih produkata. Ovo posljednje znači i da sjeme dano u prodaju nema tragova GMO-a, a ako ima, to se valja naznačiti na deklaraciji i uskladiti s postojećim pravilima EU-a o GMO-u.

Pravila ne utvrđuju tko će što saditi u svome vrtu

Tradicionalne vrste sjemenki će preživjeti. One su idealne za tzv. niše na tržištu, za njih je na snazi fleksibilan režim kojim se čuva biorazličitost i, u biti, potiče njihova sadnja. (Napomena: poljoprivredna politika EU-a naglašava očuvanje i razvoj lokalnog, regionalnog, tradicionalnog i zdravog, te kvalitetnog…)

Izuzeće od osnovnog pravila registracije sjemena smatra se mjerom zaštite raznovrsnosti i specifičnosti. Nadalje, pravila ne utvrđuju tko će što saditi u svome vrtu. Ako se vrtlar opredijeli za neregistrirano sjemenje mora vjerovati proizvođaču sjemena na riječ. To mu je jedina zaštita. Isto vrijedi i za prodaju. Jedino što je predloženo jeste da kupac sjemena (jer ga kao potrošača štite zakoni EU-a) ipak, kupujući proizvod, dobije osnovne informacije o porijeklu, vrsti, značajkama… dakle da baš ne kupuje mačka u vreći ako već kupuje.

48 milijuna ljudi radi u poljoprivredi

Poljoprivreda i industrija hrane u EU-u upošljavaju 48 milijuna ljudi, skoro jedanaest puta broj stanovnika Hrvatske, sa zaradom od 750 milijardi eura. Toliki je, ugrubo, iznos srednjoročnog zajedničkog proračuna EU-a 2014. – 2020.

EU zadovoljava oko 60 posto potrebne za sjemenjem izvan EU.
Hrvatska većinu sjemena za komercijalni uzgoj uvozi… jer joj se nije isplatilo producirati vlastito. Kad je gašena domaća proizvodnja, nije bilo galame niti protesta. Valjda se nije imalo odakle prepisati.

Dodajmo samo da će resor zaštite potrošača od 1. srpnja, kao poseban resor u Europskoj komisiji, voditi povjerenik iz Hrvatske Neven Mimica.

IZVOR:  http://www.danas.net.hr

Ostavite komentar

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s