Doktori upozoravaju: Izbegavajte genetski modifikovanu hranu !


Devetnaestog maja, Američka akademija za medicinu životne okoline [the American Academy of Environmental Medicine (AAEM)] apelovala je na “doktore da informišu svoje pacijente, medicinsku zajednicu i javnost da izbjegavaju GM (genetski modifikovanu) hranu gdje god je to moguće i da obezbijede pacijentima informativnu literaturu u vezi sa GM hranom i njenim rizikom po zdravlje.“[1] Oni su pozvali na uvođenje moratorijuma na GM hranu, sprovođenje dugoročnih i nezavisnih studija i etiketiranje GM hrane. U ovom AAEM-ovom izvještaju se tvrdi, „nekoliko studija sprovedenih na životinjama indicirale su jedan ozbiljan rizik po zdravlje vezan sa konzumiranjem GM hrane,“ uključujući neplodnost, probleme sa imunitetom, ubrzano starenje, poremećaje kod regulacije nivoa insulina i promjene na glavnim organima i probavnom traktu. Oni su zaključili, „Postoji više od jedne uzročne povezanosti GM hrane sa štetnim zdravstvenim poremećajima. Postoji tu jedna uzročnost u smislu kako se ona definiše uz pomoć priznatih naučnih kriterijuma. „Čvrstina te veze i konzistentnost između GM hrane i bolesti potvrđena je u nekoliko studija sprovedenim na životinjama.“

Sve više doktora preporučuje ishranu bez GM hrane. Dr Amy Dean, specijalista interne medicine u  Michigan-u, i član AAEM panela kaže, „ja čvrsto preporučujem pacijentima da jedu isključivo hranu koja nije genetski modifikovana.“ Dr. John Boyles, specijalista za alergije iz države Ohio kaže,  „prije sam stalno ispitivao ljude na alergiju od soje ali sada kad je soja genetski inježenjerirana, to je toliko opasno da stalno govorim ljudima da je nikad ne jedu.“

Dr. Jennifer Armstrong, predsjednik AAEM-a, kaže, „doktori vjerovatno vide posljedice kod njihovih pacijenata, međutim, trebali bi znati kako da postave prava pitanja. „Poznati svjetski biolog, Pushpa M. Bhargava, ide jedan korak dalje. Nakon što je proučio više od 600 naučnih žurnala, zaključio je da genetski modifikovani organizmi (GMOs) najviše doprinose naglom pogoršanju zdravlja Amerikanaca.

Trudne žene i bebe su u velikoj opasnosti

Biolog David Schubert sa Salk Instituta upozorava da su među ljudskom populacijom “djeca ta koja će najprije biti ugrožena od štetnih posljedica toksina i drugih probavnih poremećaja“ koji su vezani s konzumiranjem GM hrane. On kaže da bez sprovođenja odgovarajućih ispitivanja, djeca postaju „eksperimentalne životinje.“[2]

Iskustva stečena na osnovu eksperimentalne ishrane životinja GM hranom su stravična. Kada su ženke pacova bile hranjene GM sojom, većina njihove mladunčadi je ugibala unutar tri sedmice – dok je smrtnost mladunčadi bila 10% kod kontrolne grupe koja je bila hranjena prirodnom sojom.[3] Mladunci koji su bili hranjeni GM sojom bili su takođe zaostali u rastu a kasnije su imali probleme s plodnošću.[4]

Kad su pacovi mužjaci bili hranjeni GM sojom, njihovi testisi su promijenili boju iz normalne u tamno plavu.[5] Miševi hranjeni GM sojom su imali promjene na spermatozoidima.[6] Čak su i embrioni kod gravidnih ženki miševa imali značajne promjene na njihovoj DNA.[7] Miševi koji su bili hranjeni GM kukuruzom prilikom jednog istraživanja austrijske vlade imali su manje mladunčadi koji su takođe bili manje veličine od normalnih.[8]

Reproduktivni problemi su takođe karakteristični i kod stoke. Instraživanja u indijskoj pokrajini Haryana, pokazala su da je kod bufala koji su bili hranjeni GM sjemenjem pamuka dolazilo do komplikacija u vidu preuranjenih porođaja, abortusa, neplodonosti i prolapsusa maternice. Mnogo teladi je uginulo. U SAD, preko 20 farmera je prijavilo da su hiljade svinja postale sterilne nakon što su bile hranjene određenim vrstama GM kukuruza. Neke od njih su imale lažne trudnoće; druge su rađale kese pune vode. Krave i bikovi su takođe postajali neplodni nakon što su hranjeni istim kukuruzom.[9]

Kod američke populacije zastupljenost ispodprosiječne težine kod novorođenčadi, neplodnosti i smrtnosti novorođenčadi je u stalnom porastu.

Hrana napravljena da proizvodi toksine

GM žito i pamuk su inženjerirani tako da u svakoj njihovoj ćeliji proizvode svoj vlastiti pesticid. Kad insekti zagrizu biljku, otrov dospije u njihov stomak i ubija ih. Biotech kompanije tvrde da se taj pesticid koji se zove Bt – a kojeg normalno proizvodi bakterija Bacillus thuringiensis – već dugo vremena bezbjedno koristi a farmeri koji uzgajaju prirodnu organsku hranu ga koriste u obliku spreja za prirodnu kontrolu insekata. Genetički inženjeri ubrizgavaju Bt gene u žitarice i pamuk, tako da same biljke mogu ubijati insekte.

Međutim, Bt-toksin kojeg proizvode GM biljke je nekoliko hiljada puta koncentrovaniji nego prirodni Bt sprej. On je napravljen tako da bude otrovniji,[10] ima osobine alergena i za razliku od spreja on se ne može saprati s biljke.

Nadalje, istraživanja su potvrdila da je i ovaj prirodni bakterijski sprej štetan. Kad je bio raspršen iz aviona s ciljem iskorjenjivanja gubara na Sjeverozapadnom Pacifiku, oko 500 ljudi je dobilo simptome alergije i gripe. Neki od njih su morali da zatraže hitnu pomoć.[11],[12]

Iste simptome sada prijavljuju farmeri iz Indije koji rade s Bt pamukom.[13] U 2008,.g. na osnovu medicinskih izvještaja, dnevni list Sunday India je objavio, „broj ljudi koji pate od svraba se ogromno povećao ove gone . . . u vezi sa uzgojem BT pamuka.“[14]

GM organizmi izazivaju imune reakcije

AAEM tvrdi, „Mnogobrojna istraživanja na životinjama pokazuju značajne poremećaje u imunitetu“ uključujući porast citokina koji su povezani sa astmom, alergijama i upalama“ – a sve to je u porastu u SAD.

Prema Dr Arpad Pusztai, ekspertu za bezbjednost GM hrane, promjene stanja imunog sistema kod životinja hranjenih GM hranom su jedna “stalna karakteristika koja je primjećena kod svih studija”.[15] Čak su i Monsantova vlastita istraživanja pokazala ozbiljne promjene u imunom sistemu pacova koji su bili hranjeni BT kukuruzom.[16] Jedna studija sprovedena od strane italijanske vlade u 2008. godini, takođe je pokazala da je kod miševa koji su bili hranjeni Bt kukuruzom  dolazilo do reakcija imunog sistema.[17]

GM soja i kukuruz sadrže dva nova proteina koji imaju osobine alergena,[18] GM soja sadrži do 7 puta više inhibitora tripsina, – poznatog alergena soje,[19] a testovi na koži su pokazali da neki ljudi pokazuju reakcije na GM soju, dok iste reakcije izostaju kad im se na kožu nanese prirodna soja.[20] Nedugo nakon što je GM soja bila uvedena u Velikoj Britaniji, alergije na soju su skočile za 50%. Možda je epidemija astme i alergija na hranu u SAD posljedica genetske manipulacije.

Životinje ugibaju u velikom broju

U Indiji, životinje pasu na pamučnim poljima nakon žetve. Međutim, kad su ih farmeri pustili da pasu na poljima gdje je bio posađen Bt pamuk, hiljade njih je uginulo. Obdukcije njihovih leševa su pokazale ozbiljnu iritaciju i crne fleke na crijevima i jetri (kao i povećan žučni mjehur). Istraživači su rekli da preeliminarni dokazi “ukazuju da je razlog za ugibanje ovaca bio toksin. . . . najvjerovatnije Bt-toxin.“[21] Odmah nakon toga je bila sprovedena jedna manja studija organizovana od strane društva Deccan Development Society; sve ovce koje su bile hranjene biljkama Bt pamuka uginule su unutar 30 dana; one ovce koje su bile hranjene biljkama prirodnog pamuka ostale su zdrave.

U jednom malom selu u pokrajini Andhra Pradesh, bufala su pasla na pamučnim poljima osam godina bez ikakvih problema. Trećeg januara 2008. godine, bufala su po prvi put počela da pasu na poljima Bt pamuka. Svih trinaest bufala se razbolilo već sljedećeg dana; svi su uginuli unutar naredna 3 dana.[22]

Bt kukuruz je takođe naveden kao uzrok ugibanja goveda u Njemačkoj, kao i ugibanja konja, bufala i pilića u Filipinima.[23]

Laboratorijska istraživanja su pokazala da su pilići hranjeni kukuruzom Liberty Link ugibali u duplo većem broju; kod 7 od 20 pacova hranjenih GM paradajzom dolazilo je do krvarenja u želucu; dok je 7 od 40 njih uginulo za dvije sedmice.[24] Prema francuskom toksikologu G. E. Seraliniju, Monsantova vlastita istraživanja su pokazala da kod pacova hranjenih Bt kukuruzom dolazi do trovanja svih važnijih organa.[25]

Rezultati studije sprovedene na ljudima koji su jedini do sada javno objavljeni ukazali su na to šta bi moglo biti najopasniji problem u vezi sa GM hranom. Gen koji je ubačen u GM soju prelazi u DNA bakterija koje žive u našim crijevima i tamo nastavlja sa svojim djelovanjem.[26] To znači da dugo vremena nakon što prestanemo da konzumiramo GM organizme, u nama će se još uvijek neprestano proizvoditi potencijalno opasni GM proteini. Jednostavnije rečeno, ukoliko jedete kukuruzni čips koji potiče od Bt kukuruza, on može transformirati bakterije koje su normalno zastupljene u vašim crijevima, u – žive fabrike za proizvodnju pesticida, vjerovatno do kraja vašeg života.

Nakon što su na nekim medicinskim konferencijama širom SAD objavljene ove činjenice o transferu gena, doktori su često reagovali navodeći podatke o ogromnom porastu problema u vezi s poremećajima probavnog trakta kod njihovih pacijenata tokom poslednje dekade. GM hrana vjerovatno naseljava floru stomaka Amerikanaca.

Upozorenja od strane vladinih stručnjaka se ignorišu ili negiraju

Naučnici koji rade za Američki zavod za zaštitu zdravlja [Food and Drug Administration (FDA)] upozoravali su na sve ove probleme još u ranim devedesetim godinama. Prema dokumentima koji su objelodanjeni na jednom sudskom procesu, stav naučnika te agencije je bio taj da je GM hrana opasna po samoj svojoj suštini i da ona može proizvoditi alergije koje su teške za otkrivanje i otrove; kao i da može dovesti do prenosa gena na bakterijsku floru u crijevima a takođe i do pojave novih bolesti i problema sa ishranom.  Oni su zahtijevali od svojih pretpostavljenih da se sprovedu rigorozna i dugoročna istraživanja.[27] Međutim, Bijela Kuća je naredila toj agenciji da promoviše bio-tehnologiju, tako da je FDA odgovorila na to zapošljavanjem Michaela Taylora, bivšeg advokata kompanije Monsanto, da rukovodi razvojem GMO politike. Ta politika, koja je i danas na snazi, ignoriše zabrinutost naučnika i proglašava da istraživanja o bezbjednosti GM hrane nisu potrebna. Monsanto i druge biotehnološke kompanije biće ti koji će određivati koliko je hrana koju proizvode bezbjedna.  Mr. Taylor je kasnije postao podpresjednik Monsanta.

Opasno malo sprovedenih istraživanja i bolesti koje se ne mogu pratiti

AAEM tvrdi, „GM hrana nije ispitana“ i „predstavlja ozbiljan rizik po zdravlje.“ Nijedno kliničko istraživanje GM hrane koje je sprovedeno na ljudima nije javno objavljeno. U jednom pregledu naučne literature na temu “potencijalnih toksičnih posljedica/štetnih zdravstvenih efekata GM biljki iz 2007. godine, navedeno je da su “eksperimentalni podaci veoma rijetki.” Autor zaključuje taj svoj izvještaj pitanjem, „Gdje su naučni dokazi koji pokazuju da je GM hrana toksikološki bezopasna kako to pretpostavljaju bio-tehnološke kompanije?“[28]

Poznati kanadski genetičar David Suzuki odgovara, „Ti eksperimenti jednostavno nisu sprovedeni a mi smo sada postali zamorci.“ On dodaje, „Za bilo koga, ko kaže, ‘Oh, pa mi znamo da je to perfektno bezopasno za upotrebu,’ ja mogu reći da je nevjerovatno glup ili da namijerno laže.“[29]

Dr. Schubert naglašava, „Ukoliko postoje problemi, mi to vjerovatno nećemo nikada znati jer će uzroke biti veoma teško pratiti a za mnoge bolesti potrebno je dugo vremena da bi se razvile.“ Kad bi GM organizmi naglo izazivali akutne simptome sa posebnim karakteristikama, onda bi možda imali priliku da dokažemo uzroke.

To je upravo ono što se i dogodilo za vrijeme epidemije u SAD kasnih osamdesetih godina. Bolest je brzo dejstvovala, bila je smtonosna, a izazivala je posebne promjene u krvi koje su se mogle odrediti, – međutim, ipak je trebalo više od 4 godine da bi se utvrdilo da se tu radi o jednoj epidemiji. Do tada je ta bolest već ubila 100 Amerikanaca, dok se između

5-10 hiljada ljudi od nje razboljelo od kojih su mnogi ostali trajno onesposobljeni. Uzrok te bolesti je bila genetički inženjerirana vrsta jednog dodatka za hranu koji se zvao L-tryptophan.

Da li neke druge vrste GM hrane doprinose porastu autizma, dijabetesa, gojaznosti, astme, bolesti srca, alergija, reproduktivnih poremećaja ili bilo kojih drugih od uobičajenih zdravstvenih problema koji sada more Amerikance, to možda nećemo nikada saznati. U stvari, s obzirom da se kod životinja koje su hranjene GM hranom javlja toliko raznovrsnih problema, prijemčivi ljudi mogu takođe reagovati na GM hranu višestrukim simptomima. Odatle, podatak da se tokom prvih devet godina nakon masovnog uvođenja GM žitarica u 1996. godini, broj ljudi koji boluju od tri i više hroničnih bolesti skoro udvostručio sa 7% na 13%, trebao bi mnogo da nam govori.[30]

Kako bi odredili da li su GM organizmi štetni, AAEM je zamolio svoje članove, medicinsku zajednicu, kao i nezavisne naučnike da skupljaju kliničke podatke koji su potencijalno vezani sa konzumiranjem GM hrane i njenom uticaju na zdravlje ljudi, kao i da započnu epidemiolosko istraživanje s ciljem ispitivanja uloge GM hrane u ljudskom zdravlju.“

Građani ne moraju da čekaju na rezultate ovih istraživanja prije nego što poslušaju savjet doktora da izbjegavaju GM hranu. Ljudi mogu da izbjegavaju sve što je u vezi sa derivatima kukuruza, sjemenja pamuka, ulja od uljane repice i šećera, osim u slučajevima kad su sigurni da je to prirodno.  (…)

GMO žitarice debljaju i izazivaju bolesti

Ono što danas jedemo pod nazivom žitarica ima vrlo malo veze s onim što su jele naše bake

Što zapravo sadrže moderne žitarice?
Što zapravo sadrže moderne žitarice?
Zdrav život i prehrana najčeće se temelje na konzumaciji raznih vrsta žitarica, no Frankesteini s beskrajnih polja sve su samo ne zdravi. Sve skrivene komponente modernih vrsta pšenice potiču debljanje i razvoj bolesti, tvrdi dr. Mark Hyman.

Količina žitarica u modernoj prehrani sve je veća, pšenica i kukuruz već se nalaze gotovo svugdje, a ovo što sada jedemo je proizvod 50 godina razvoja vrsta žitarica koje nemaju nikakve veze s prirodnim žitaricama naših baka.

Pšenica danas izgleda jednako kao i prije 50 godina, no toliko je različita da potiče razvoj dijabetesa, pretilost i bolesti srca, rak i demenciju.

Koji su to sastojci koji nas ubijaju? Super škrob ili amilopektin A koji nenormalno deblja, super gluten koji potiče upalne procese u tijelu i super bjelančevine, čija razgradnja stvara spojeve koji potiču želju za hranom.

Ako vam se čini da pretjerujemo, izbacite moderne žitarice i hranu prepunu njihovih prerađevina iz svoje dijete na mjesec i pol, zapisujte promjene koje primjećujete i sigurno se neće vratiti na vaš stol.

[1] http://www.aaemonline.org/gmopost.html

[2] David Schubert, personal communication to H. Penfound, Greenpeace Canada, October 25, 2002.

[3] Irina Ermakova, „Genetically modified soy leads to the decrease of weight and high mortality of rat pups of the first generation. Preliminary studies,“ Ecosinform 1 (2006): 4 – 9.

[4] Irina Ermakova, „Experimental Evidence of GMO Hazards,“ Presentation at Scientists for a GM Free Europe, EU Parliament, Brussels, June 12, 2007

[5] Irina Ermakova, „Experimental Evidence of GMO Hazards,“ Presentation at Scientists for a GM Free Europe, EU Parliament, Brussels, June 12, 2007

[6] L. Vecchio et al, „Ultrastructural Analysis of Testes from Mice Fed on Genetically Modified Soybean,“ European Journal of Histochemistry 48, no. 4 (Oct – Dec 2004):449 – 454.

[7] Oliveri et al., „Temporary Depression of Transcription in Mouse Pre-implantion Embryos from Mice Fed on Genetically Modified Soybean,“ 48th Symposium of the Society for Histochemistry, Lake Maggiore (Italy), September 7 – 10, 2006.

[8] Alberta Velimirov and Claudia Binter, „Biological effects of transgenic maize NK603xMON810 fed in long term reproduction studies in mice,“ Forschungsberichte der Sektion IV, Band 3/2008

[9] Jerry Rosman, personal communication, 2006

[10] See for example, A. Dutton, H. Klein, J. Romeis, and F. Bigler, „Uptake of Bt-toxin by herbivores feeding on transgenic maize and consequences for the predator Chrysoperia carnea,“ Ecological Entomology 27 (2002): 441 – 7; and J. Romeis, A. Dutton, and F. Bigler, „Bacillus thuringiensis toxin (Cry1Ab) has no direct effect on larvae of the green lacewing Chrysoperla carnea (Stephens) (Neuroptera: Chrysopidae),“ Journal of Insect Physiology 50, no. 2 – 3 (2004): 175 – 183.

[11] Washington State Department of Health, „Report of health surveillance activities: Asian gypsy moth control program,“ (Olympia, WA: Washington State Dept. of Health, 1993).

[12] M. Green, et al., „Public health implications of the microbial pesticide Bacillus thuringiensis: An epidemiological study, Oregon, 1985-86,“ Amer. J. Public Health 80, no. 7(1990): 848 – 852.

[13] Ashish Gupta et. al., „Impact of Bt Cotton on Farmers’ Health (in Barwani and Dhar District of Madhya Pradesh),“ Investigation Report, Oct – Dec 2005.

[14] Sunday India, October, 26, 2008

[15] October 24, 2005 correspondence between Arpad Pusztai and Brian John

[16] John M. Burns, „13-Week Dietary Subchronic Comparison Study with MON 863 Corn in Rats Preceded by a 1-Week Baseline Food Consumption Determination with PMI Certified Rodent Diet #5002,“ December 17, 2002 http://www.monsanto.com/monsanto/content/sci_tech/prod_safety/fullratstudy.pdf

[17] Alberto Finamore, et al, „Intestinal and Peripheral Immune Response to MON810 Maize Ingestion in Weaning and Old Mice,“ J. Agric. Food Chem., 2008, 56 (23), pp 11533 – 11539, November 14, 2008

[18] See L Zolla, et al, „Proteomics as a complementary tool for identifying unintended side effects occurring in transgenic maize seeds as a result of genetic modifications,“ J Proteome Res. 2008 May;7(5):1850-61; Hye-Yung Yum, Soo-Young Lee, Kyung-Eun Lee, Myung-Hyun Sohn, Kyu-Earn Kim, „Genetically Modified and Wild Soybeans: An immunologic comparison,“ Allergy and Asthma Proceedings 26, no. 3 (May – June 2005): 210-216(7); and Gendel, „The use of amino acid sequence alignments to assess potential allergenicity of proteins used in genetically modified foods,“ Advances in Food and Nutrition Research 42 (1998), 45 – 62.

[19] A. Pusztai and S. Bardocz, „GMO in animal nutrition: potential benefits and risks,“ Chapter 17, Biology of Nutrition in Growing Animals, R. Mosenthin, J. Zentek and T. Zebrowska (Eds.) Elsevier, October 2005

[20] Hye-Yung Yum, Soo-Young Lee, Kyung-Eun Lee, Myung-Hyun Sohn, Kyu-Earn Kim, „Genetically Modified and Wild Soybeans: An immunologic comparison,“ Allergy and Asthma Proceedings 26, no. 3 (May – June 2005): 210-216(7).

[21] „Mortality in Sheep Flocks after Grazing on Bt Cotton Fields – Warangal District, Andhra Pradesh“ Report of the Preliminary Assessment, April 2006, http://www.gmwatch.org/archive2.asp

[22] Personal communication and visit, January 2009.

[23] Jeffrey M. Smith, Genetic Roulette: The Documented Health Risks of Genetically Engineered Foods, Yes! Books, Fairfield, IA USA 2007

[24] Arpad Pusztai, „Can Science Give Us the Tools for Recognizing Possible Health Risks for GM Food?“ Nutrition and Health 16 (2002): 73 – 84.

[25] Stéphane Foucart, „Controversy Surrounds a GMO,“ Le Monde, 14 December 2004; referencing, John M. Burns, „13-Week Dietary Subchronic Comparison Study with MON 863 Corn in Rats Preceded by a 1-Week Baseline Food Consumption Determination with PMI Certified Rodent Diet #5002,“ December 17, 2002 [link]

[26] Netherwood et al, „Assessing the survival of transgenic plant DNA in the human gastrointestinal tract,“ Nature Biotechnology 22 (2004): 2.

[27] See memos at http://www.biointegrity.org

[28] José Domingo, „Toxicity Studies of Genetically Modified Plants : A Review of the Published Literature,“ Critical reviews in food science and nutrition, 2007, vol. 47, no8, pp. 721-733

[29] Angela Hall, „Suzuki warns against hastily accepting GMOs“, The Leader-Post (Canada), 26 April 2005.

[30] Kathryn Anne Paez, et al, „Rising Out-Of-Pocket Spending For Chronic Conditions: A Ten-Year Trend,“ Health Affairs, 28, no. 1 (2009): 15-25

Advertisements

Ostavite komentar

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s