ALARMANTNO: Izgradnja hidroelektrana uništiće prirodne resurse celog Balkana!

Vodeća svetska organizacije za zaštitu životne sredine WWF upozorila je da će planirana izgradnja više od 500 novih hidroelektrana u regiji između Slovenije i Albanije, ugroziti bogatu biološku raznolikost zapadnog Balkana i nekoliko naročito vrednih prirodnih područja, kao što su Park prirode Hutovo blato u BiH, delta Neretve u Hrvatskoj, reke Morača i Tara u CG i Skadarsko jezero.

Zato je WWF-ov Mediteranski program sa sedištem u Rimu pokrenuo inicijativu za održivu hidroenergiju u Dinarskom luku kroz koju želi zaštiti najvažnija močvarna staništa, jezera i reke Dinarskog luka.

Ovi prirodni resursi, tvrde u WWF, zbog svoje bogate biološke raznolikosti spadaju u 200 najvažnijih ekoregija u svijetu. To je „centar biološke raznolikosti u Evropi“ sa velikim brojem endemskih vrsta riba i gmizavaca.

Prema rečima Bojana Stojanovića iz sektora za pitanje voda WWF-a, iako su formalno pod zaštitom, različiti pritisci od manjka vode, hidroenergetskih zahvata, onečišćenja, krivolova, manjka finansija i lošeg upravljanja, doveli su u pitanje njihov dugoročni opstanak. S opasnostima koje prete „slatkovodnim biserima Dinarskom luku“ upoznali su i evropsku javnost.

„Dinarski luk je evropski ‘hotspot’ endemskih slatkovodnih biljnih i životinjskih vrsta. Reke i močvarna područja, od kojih je 30 posto još uvek gotovo netaknutih i u dobrom ekološkom stanju, od ključnog su značenja za ljude i prirodu – filtriraju vodu, nude prirodnu zaštitu od poplava, daju prirodne resurse i pružaju bogata staništa za ptice i ribe. Ovo retko nasleđe mora biti zaštićeno od neodrživog razvoja“, govori Stojanović za Anadoliju.

Irma Popović-Dujmović iz WWF-ovog Mediteranskog programa istakla je da mediteranske močvare kao što su Hutovo blato, delta Neretva te Skadarsko jezero predstavljaju „srce života u Dinarskom luku“ te pružaju idealne uslove za brojne životinjske i biljne vrste koje tu žive ili prezimljavaju.


Dolina Neretve

Podsećaju da je šira regija delte Neretve, koja obuhvaća Hutovo blato u BiH i deltu Neretve u Hrvatskoj, dom za 150 vrsta riba, od kojih je čak devet endemskih, a u celom ovom području dosad je identifikovano najmanje 300 vrsta ptica. Močvare su ključne i za ptice selice, koje se tu zaustavljaju u vreme migracija kako bi se odmorile i nahranile.

„Razvojem hidroenergije na rekama Neretvi i Trebišnjici u ’60-tim godinama prošlog veka i izgradnjom 11 hidroelektrana došlo je do drastičnih promena u slivu reke Neretve. Park prirode Hutovo Blato, močvarno područje od bitne vrednosti u BiH, zaštićeno sa Ramsarskom konvencijom, već je pod velikim pritiskom zbog nedostatka vode zbog postojećeg sistema hidroelektrana u slivu Neretve i Trebišnjice i preusmeravanja vode. Tako je danas očuvana samo jedna trećina njegove izvorne površine, dok će projektom Gornji Horizonti sa četiri nove hidroelektrane biti preusmerene dodatne količine vode iz sliva Neretve i Trebišnjice prema Dubrovniku i tamošnjoj hidroelektrani“, podsjeća Stojanović.

SUŠA I NESTANAK POLJOPRIVREDE

Njegov kolega Zoran Mateljak iz WWF-ovog ureda u Mostaru navodi da je problematično to što projekt Gornji Horizonti ne predviđa mjere za osiguranje dovoljne količine vode za različite korisnike u donjem toku.

„Posledica bi moglo biti dodatno zaslanjenje delte i potpuni nestanak poljoprivredne proizvodnje u regiji, ali i presušivanje močvara i jednog od najvećih staništa ptica selica na Balkanu – Parka prirode Hutovo Blato“, upozorio je Zoran Mateljak.

Nadalje, iz WWF navode da u Crnoj Gori postoji veliki politički pritisak kako bi bila izgrađena hidroelektrana na Morači, najznačajnijoj reci u toj zemlji poslije Tare i jednoj od nekoliko preostalih slobodno tekućih rijeka u Evropi.

Morača je, podsećaju, i najveća pritoka Skadarskog jezera, najvećeg jezera na Balkanu i jednog od posljednjih močvarnih staništa na Jadranskoj obali u kojem godišnje prezimljava i do 150 hiljada migratornih ptica.

Skadarsko jezero

„Hidrocentrale na Morači baziraju na planovima starim 40 godina koji, ako se realizuju u trenutnom obliku, mogu dovesti prirodu, ljude i ekonomiju pod ozbiljan rizik. Izgradnjom vodnih akumulacija ozbiljno bi ugrozili lokalne ljude, poplavili vrstu značajnih kulturno-historijskih spomenika te ugrozili biosferu Skadarskog jezera, koje dobiva 60 posto vodenog kapaciteta od strane Morače“, naglasila je Nataša Kovačević iz organizacije Green Home, Crna Gora, te dodala: „I lokalna ribarska industrija dobila bi težak udarac, po našim izračunima čak 1,5 miliona evra godišnje zbog manjeg ulova, a upitna je i sama isplativost hidrocentrala, što je pokazao i rezultat tendera prošle godine, na koji se nije prijavio nijedan investitor“. 

Ističe se da močvare kao što su Hutovo blato i Skadarsko jezero nisu samo izuzetno važni prirodni rezervati, već da igraju vrlo važnu ulogu za lokalne zajednice nudeći zaštitu od poplava u nizvodnim područjima, pročišćavajući vodu i osiguravajući prihode lokalnom stanovništvu.

UNIŠTAVANJE KULTURNO-ISTORIJSKIH SPOMENIKA

„Pored ugrožavanja prirodnih resursa lokalno stanovništvo brine i zbog mogućeg uništenja kulturno-istorijskih spomenika (manastiri, crkve, kule i gradovi) koje su tu gradile civilizacije od Rimljana nadalje“, upozoreno je.

Hutovo blato

Uprkos procesu približavanja standardima Evropske unije, u WWF-u ističu da je proizvodnja energije na Balkanu u stvarnosti daleko od održive i transparentne.

„Postoje dobri primeri koje možemo slediti kako bi sprečili dodatnu štetu koju bi loše planirani hidroenergetski projekti naneli najznačajnijim slatkovodnim ekosistemima u regiji Dinarskog luka. Poštovanje Evropskih direktiva, uvažavanje naučnih saznanja i implementiranje modernih pristupa održive hidroenergije znatno bi smanjilo negativne uticaje hidroenergije a u isto vreme omogućilo očuvanje ovog  evropskog prirodnog nasljeđa“, zaključio je Bojan Stojanović.

Ostavite komentar

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s